U Hrvatskoj se inkvizicija pojavila s dolaskom prosjačkih redova. U
polovici 13.st. Dominikanci su djelovali kao inkvizitori protiv Patarena ili »krstjana« u Bosni i Dalmaciji. Vjerojatno im je u to doba
sjedište bilo u Zadru, gdje su djelovali bl. Pavao (u. 1255) i Andrija
Dalmatinac kao vrhovni inkvizitori za naše krajeve. Franjevci iz
slavonskih samostana također su u 13. i 14. st. kao inkvizitori
odlazili u Bosnu. Ustanove inkvizicije postojale su još u Kopru za Istru
i u Dubrovniku za tamošnju republiku. Procese protiv vračara i
»vještica« u Zagrebu i u većini hrvatskim gradova vodile su, prema
dokumentima, redovito gradske vlasti.
Tada dolazi papa Grgur IX. te u razdoblju (1231-1235) počinje slati svoje delegate (inkvizitore) kao suce koji su djelovali usporedno sa nadležnim biskupom. Isti taj papa 1234.g. daje Dominikancima"privilegiju" da budu inkvizitori, ali je ta ista privilegija 1246. protegnuta i na Franjevce. Time je osnovana inkvizicija heretičke opačine (lat. inquisitio haereticae pravitatis). Smisao inkvizicije je u prvom redu bio uništavanje papinih vjerskih i političkih protivnika. Npr. Klement V. (1305-07) naredio je 1307. da se u jednoj noći pobiju svi Templari. Proganjani su i odmetnuti Franjevci, Patareni, Pavličani, Bogumili, Katari, Albižani, Valdežani, i mnogi drugi.
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen