Freitag, 14. August 2015

Križarski pohodi mađara Kolomana (Coloman crusade vs Bosnia)

Križarski rat otpočeo je u proljeće 1235.g. a uz Kolomana su stali Sibislav Usorski kao i Prijezda Veliki, dok je na čelo bošnjačke vojske i skoro svih bosanskih plemića stao Veliki ban Ninoslav. Otpor je započeo!

Do ljeta 1235.g. Koloman i njegovi križari bilježe uspijehe po Bosni osvajajući njen veliki dio dok mu je nedostupnim ostao brdski dio Bosne u kojima se sklonila bošnjačka vojska i ban Ninoslav. Na osvojenim teritorijama Bosne Kolomanovi križari provode istrebljenje i spaljavanje bosanskih krstjana a ostali stanovnici žive u strahu, tog ljeta 1235. gorilo je na hiljade ljudskih lomača širom Bosne, a razmjere istrebljenja bile su slične onome što je danas poznato kao genocid. Bosanski biskup Ivan koji je propagirao križarski rat u Bosni nakon ovakvih zločina, razočaran i zgrožen je napustio biskupsku stolicu.

U zimu 1235/36 Bošnjaci kreću u protuudar te oslobađaju čitavu Bosnu osim Usore kojom vlada Sibislav (unuk Kulina bana) kojemu papa Grgur IX 8.augusta 1236.g. u znak zahvale šalje pismo gdje ga hvali „da među bosanskim knezovima, ljagom krivovjerja okaljanim, postojiš kao ljiljan među trnjem.“
 
Nove borbe počinju u projeće 1237.g. a Bošnjaci su se predvođeni banom Ninoslavom jako opirali. Ninoslavu u pomoć pristiže i zahumski knez Toljen, ali Koloman ponovo ovladava velikim dijelovima Bosne dok se ban Ninoslav s vojskom ponovo povukao u nepristupačne bosanske vrleti. Takvo stanje održalo se do ljeta 1238.g kad ponovo počinju borbe ali bez velikih promjena na terenu.

23.12.1238.g. papa pismom postavlja novog inkvizitora za Bosnu biskupa Ponsu koji je dobio naređenje da iskuplja križare koji bi se „muževno i snažno opasali, da ostatak krivovjerne kuge iz bosanske biskupije potpuno odstrane.“
 
Rat se otegao i na 1239.g. a u tom periodu zabilježeni su pokušaji katoličkog učvršćivanja u Bosni a iz tog perioda je i Ponsino pismo papi gdje piše da je napravio Katedralnu crkvu (pitanje je samo gdje je Ponsa to sanjao). U zimu 1239/40 ban Ninoslav kreće u veliku ofanivu oslobođenja Bosne a do početka marta 1240.g. bosanska vojska u potpunosti je pobijedila i izbacila križare iz domovine. 29.marta 1240.g. ban Ninoslav u pratnji bosanskih boljara, dolazi u posjet gradu Dubrovniku i tu kao neprijeporni vladar Bosne sklapa ugovor o vječnom miru s dubrovačkom republikom.
Ovime su završeni križarski pohodi hercega Kolomana potpunim slomom i porazom, a Bosna je slavila svog vladara i oslobodioca Velikog bana Ninoslava.

Dominik Mandić - "Bogumilska crkva bosanskih krstjana" Svezak II, izdavač Žiral, 1979.g.

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen