Freitag, 27. Juni 2014

križarski rat Mađara protiv Bosne 1235-1241

Papa Grgur IX. zbog toga poziva 1234. na križarski rat protiv Bosne i heretika i postavlja 1235. dominikanca Ivana za novog biskupa, a hercega Kolomana 1235. potvrđuje banom nakon što mu je otac Andrija II. dao Bosnu na upravu. Do rata dolazi 1235. s Kolomanom na čelu koji traje do 1238. bez nekog trajnijeg uspjeha. Mađari su u križarskom ratu poharali Bosnu i Hum, a na strani Ugarske su bili Sebislav od Usore i Prijezda, koji je nakratko dobio bansku čast. Ban Matej Ninoslav je 1240. zaključio ugovor s Dubrovnikom o trgovini i prijateljstvu kojim se obavezao da će braniti Dubrovnik ako se zarati s raškim kraljem što znači da je ban obranio Bosnu od križara i da je u njoj imao dio vlasti. Ugarska vojska se 1241. godine povukla na sjever suprotstavivši se Tatarima u najezdi na Ugarsku pa je Matej uspio ponovno zadobiti vlast u Bosni i postao banom. Tatari su potukli ugarsku vojsku, opljačkali hrvatsko-ugarsku državu, a nakon smrti njihovog kana vratili su se na istok zaobišavši Bosnu bez većih šteta. Nakon niza ratova Matej je Banovinu Bosnu proširio na Neretvu i Ustipraču.

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen