citati Evropljana o Srbima

Poznati ruski pisac i povijesničar Solovjev o Srbima i srpskim vladarima zapisao je
“da su od cara Dušana do današnjih dana kažnjavali svoje pripadnike režući im jezik, nos, i uši, a često su ih i žive spaljivali”.


Jedan bizantski pisac je zapisao, ”Srbi su narod željan rata, svađe i pljačke”.


Britanska spisateljica Darhem, nakon svojih putovanja i studija naroda na Balkanu, zapisala je: ”Srbi su narod najzaostaliji i u isto vrijeme najmegalomanskiji, najšovinističkiji. Često njihov ekstremizam graniči s paranojom”.


Britanski premijer Winston Churchil na vijećanju u Jalti rekao je: ”Da se postigne mir i mirnoća u Europi neophodno je razoriti ne samo imperijalizam Njemačke, nego također imperijalistički šovinizam male Srbije”.


Rumunjski povjesničar Konrad Bercovici zapisao je: ”Srbi su nacionalisti, beskrajni megalomani bez vjere, to je najšovinističkiji narod Europe, ako ne i cijeloga svijeta, sa Srbima je nemoguće raspravljati, jer su bez razuma. Njih treba mlatiti jer respektiraju samo silu…”.


Britanski dnevni list “Manchester Guardian” od od 03. kolovoza 1914. donosi: ”Kad bi se Srbiju moglo odvući na sredinu oceana i potopiti, tada bi se Europski zrak pročistio”.


Povjesničar Gathorn Hardy naveo je: "Da se je sukob sa Srbijom mogao lokalizirati, možemo biti sigurni da bi se pretežne simpatije u Velikoj Britaniji bile za to da se kazne horde nacionalističkih bandi".

Sigmund Neumann zapisao je :”Povijest Srbije je beskrajna borba opterećena nasiljem bez granica, nepoznata među civiliziranim zemljama. U toj borbi u kojoj laž, prijevara, izdaja i osveta, ubojstvo i zločin, bijaše priznato kao normalno pravilo, rasla je srpska generacija i četništvo, istomišljenici generala Mihajlovića, pa se tome bez muke može razjasniti politički banditizam koji karakterizira srpske upravljače, političke i vojničke vođe".

http://croative.net/europski-povijesni-zapisi-srbima

Grci o Srbima

Grčki pisac Nikita Akonimat koji je dugo vremena posvetio proučavanju Srba, zapisao je u svom djelu

”Srbi su uvijek spremni počiniti svake zločine, sa svrhom da zadrže vlast, a kao šovinistima nema im para u svijetu”.


Grčki znanstvenik George A. Megas posvetio je više godina u proučavanje etike i morala srpskog naroda i zaključio je:

”Srpski borac ne pozna teren junaštva. Njemu se dopada brutalne, divljanje, akcije: … osakatiti neprijatelja… kada nije naoružan i radi bilo kakvih motiva”.


http://croative.net/europski-povijesni-zapisi-srbima

u Turbetu kod Travnika ubijena dva Britanca 5.2.1993

5.2.1993 su ubijeni dva engleska pripadnika Armija BiH 

Ted Skinner (43), bivsi kapetan britanske vojske

Derek Arnold (37), bivsi pripadnik australske vojske

https://balkanscrapbook.wordpress.com/two-britons-tortured-and-killed-in-bosnia

http://www.independent.co.uk/britons-flock-to-fight-in-bosnia

sličnost stele iz Kartaga i Bosne - boginja Tanit na stećku?

Stela iz Kartaga posvećena boginji Tanit iz Kartaga

tri slična simbola se nalaze na stećku

Bosnia feels more muslim and asiatic than Asia

I scarcely exaggerate when I say that you would see hardly a greater contrast in everything if you were transported from an English village to Timbuktoo. I have travelled to very remote parts of the Turkish empire, amongst the Nomads of Mesopotamia, and the Kurds on the Persian frontier, yet never did I feel myself in a more Moslem and Asiatic country than now, with an exception there was a very fair road.

Humphry Sandwith

A Trip into Bosnia in “Fraser’s Magazine”, December 1873 p. 698.

Bosnia is as barbarous as Kurdistan

The British Quarterly Review”, not very differently from Evans traced a comparison between Bosnia and Kurdistan:

“The general aspect of Bosnia and Herzegovina is quite as barbarous as that of the wildest part of Kurdistan.”

Neval Berber - Unveiling Bosnia-Herzegovina in British Travel Literature (1844-1912) p.54

Muriz Kurudžija - Hiljadu Godina nek živi BOSNA

Hiljadu godina moja Bosna živi

Hiljadu godina nikad teži dana

 rušena paljena beharom kićena

cvjetala još ljepša iz dima i rana

rušena paljena beharom kićena

cvjetala još ljepša iz dima i rana

Bosna je zemlja od pjesme i snova

branjena mukama svojih sinova

samo je ona prkosna od sna

nek živi Bosna nek živi Bosna

sve su moje rijeke, livada i šuma

ona rodna gruda što mi život znači

neka znaju ljudi pomraćena uma

tih gosti iz pakla od smrti smo jaći

Bosna je zemlja od pjesme i snova

branjena mukama svojih sinova

samo je ona prkosna od sna 

nek živi Bosna nek živi Bosna

ko u Bosnu dirne kazna će ga stići

dirnuo je ljude ponosne i jake

iz mezara naših prokletstvo će stići

a bosanske majke radjat će junake

iz mezara naših prokletstvo će stići

a bosanske majke radjat će junake

Bosna je zemlja od pjesme i snova

branjena mukama svojih sinova

samo je ona prkosna od sna

nek živi Bosna nek živi Bosna

nek živi Bosna nek živi Bosna.

crni rituali Rašine vještice (Black Magic Rituals of Karadzic´s witch Stana Kojic)

Po istom receptu političko rukovodstvo Republike Srpske na čelu sa Radovanom Karadžićem imalo je svoj tim proročica.

Naime, poznata je dugogodišnja "saradnja" i patološka povezanost Radovana Karadžića i živopisne proročice Stane Kojić - Baba Stane iz okoline Bijeljine, koja je srpskom lideru tokom rata služila kao "vojni savjetnik". Prema savjetu proročice Babe Stane, širom Republike Srpske pobodeno je sto hiljada "specijalnih" krstova koji ovaj entitet štite od neprijatelja. Karadžić je proročicu iz Semberije angažovao 1995. godine da svojim natprirodnim moćima zaustavi hrvatsko-bošnjačku ofanzivu na Bosansku Krajinu. Kasnije je formirala sliku Republike Srpske koju je predočila Karadžiću tvrdeći da joj se u staroj seoskoj kući u Brodcu prikazao Isus Hrist. Objasnila je kako ga je vidjela razapetog na prostoru od Prijedora do Srebrenice, i od Đakova do Trebinja i ustvrdila da upravo tako treba iscrtati granice Republike Srpske.

Sa Baba Stanom Karadžić se prvi put sastao u vrijeme napada na Srebrenicu u ljeto 1995. nakon što se, kažu, uvjerio u tačnost njenog proročanstva vezanog za ovaj grad. Mjesec dana prije pada Srebrenice napisala je Karadžiću dan i sat kada će grad preći u srpske ruke. Noć prije nego će grad pasti došla je sa Radovanom u Srebrenicu i na obližnjem brdu izvela ritual kojem je prisustvovalo i nekoliko oficira. Te noći žrtvovano je šest ovaca. Sutradan je Mladićeva vojska zauzela Srebrenici, što je Karadžića uvjerilo u Stanine moći. Nakon toga, postala je njegovom privatnom proročicom, pratila ga je u stopu po ratištu. Zajedno s njom obavljao je obrede žrtvovanja ovaca na mjestima koja bi ona odredila. Izgovarajući molitve ubadali su krstove na mjesta na kojima su prije toga zakopane kosti koza i ovaca po tačno utvrđenom rasporedu. 

Slobodna Bosna

"Paranormalni vojni ešalon"

22.4.2010

 Baba Stana Kojic article 2003
http://www.infobiro.ba/article/285293

 Baba Stana Kojic article 2004
http://www.infobiro.ba/article/27599

bio bi zahvalan, ako bi neko mogao skenirati ova dva clanka iz Slobodne Bosne 2003/2004, posto tekstovi nisu dostupni na Internetu!

Radovan Karadžić: "u Sarajevu će izginuti 300.000 Muslimana"

 “Aha, ne, ma oni, oni moraju da znaju čoveče oko Sarajeva ima 20.000 naoružanih Srba, pa to nije normalno, pa oni će, oni će nestati, Sarajevo će biti karakazan u kome će izginuti 300.000 Muslimana, oni nisu normalni. Ja ne znam, ja ću sad njima morati otvoreno da govorim, ljudi nemojte se zaj………. u BiH ima tri, četiri stotine hiljada Srba naoružanih. Šta vi mislite, plus je tu armija i tehnika i sve to, šta vi mislite da se možete, da se otcijepite kao Hrvatska.”

Radovan Karadžić u razgovoru sa Slobodanom Miloševićem, 8. 7. 1991.

Istocni Mostar 1993 odbranjen preko Teherana i Moskve!!!

Nakon neuspjelog mirovnog posredovanja s Hrvatskom, na izričitu molbu Alije Izetbegovića, iranska diplomatija uspjela je isposlovati ozbiljne ustupke srpske strane bez čije je pomoći odbrana Mostara bila nezamisliva. U maju 1993. godine Mostar se nalazio u dubokoj dvostrukoj blokadi a jedina veza sa snagama Armije BiH u Jablanici i Konjicu bila je uska, deset sati hoda duga pješačka staza preko vrleti planine Prenj.

U takvoj situaciji oskudno naoružani vojnici 4. korpusa Armije BiH u Mostaru nisu mogli računati na duži otpor nadmoćnim snagama HVO-a i početkom augusta 1993. godine posredstvom zakulisne, paralelne diplomatije (Sarajevo-Teheran-Moskva-Beograd-Pale) započeto je do tada nezamislivo vojno savezništvo Armije BiH i Vojske RS zahvaljujući kojem je i odbranjen dio Mostara na lijevoj obali Neretve.

U dosluhu sa Sarajevom, iranska diplomatija uspijevala je iskoristiti dobre relaciju Moskve s Beogradom i još bolje relacije Beograda s Palama i svome štićeniku Izetbegoviću obezbijediti neke koncesije srpske strane. U takve koncesije ubraja se i obilata a, po mnogima, i presudna srpska podrška Armiji BiH na mostarskom ratištu.

Vojna saradnja 4. korupsa Armije BiH i Nevesinjske brigade formalno je započeta 8. augusta 1993. godine o čemu svjedoči i tajna vojna depeša koju je zapovjednik 4. korpusa Arif Pašalić uputio sarajevskoj Komandi. U depeši se iznose pojedinosti srpsko-bošnjačkih pregovora u koje su osim vojnih zapovjednika 4. korpusa bili uključeni i tadašnji politički prvaci Mostara - Fatima Leho i Safet Oručević.

Mada se dugo smatralo da je srpsko-bošnjačka vojna saradnja u Mostaru bila potaknuta vrećama deviza, brojne činjenice govore suprotno. Kako doznaje Slobodna Bosna, u toj operaciji 4. korpus Armije BiH potrošio je neznatna sredstva - samo stotinjak hiljada DM - što je suviše sitan novac da bi se njime opravdala tako krupna vojno-politička usluga srpske vojske.

Naime, pregovore u ime srpske vojske u početku je vodio major Novica Gušić, zapovjednik lokalne brigade iz Nevesinja, no kako se uskoro u pregovore uključio i general Ratko Mladić, postalo je sasvim jasno da se srpska pomoć Armiji BiH u Mostaru odvija uz puno znanje i saglasnost zvaničnog Beograda - stvarnog planera vojnih operacija u BiH. To je postalo osobito jasno nakon Mladićevog prijedloga o sveobuhvatnim vojnim operacijama koje bi zajednički realizirale dvije armije.

«Vi krenite prema Stocu, Dubravama i Neumu a mi ćemo uzeti sve lijevo od Neuma do Ploča. I tada ćemo zajednički pregovarati sa Hrvatima», predlagao je Mladić svojim mostarskim sagovornicima s kojima se nekoliko puta sastajao u Podveležju - na lokalitetu Buska i Gostina šuma.

Krajem augusta 93. godine između srpske i bošnjačke strane bila je uspostavljena stalna telefonska veza pod kodnim nazivom «Višnja-Jabuka». Vojna saradnja odvijala se dvostruko: pripadnici 4. korpusa Armije BiH redovno su opskrbljivani municijom za pješačko naoruženje, no haubičke i minobacačke projektile na položaje HVO-a ispaljivala je srpska vojska prema ciljevima koje je dobivala kodiranom telefonskom vezom «Višnja-Jabuka».

Vojna srpsko-bošnjačka saradnja na mostarskom ratištu trajala je skoro punih 15 mjeseci - sve do vojne operacije Armije BiH «Jesen 94» usmjerene na Istočnu Hercegovinu kako bi se oslabio srpski pritisak na Sarajevo.

Izvor: Slobodna Bosna

iransko-srpsko-bosnjacka-odbrana-mostara

Persian words in the Bosnian language

Perzijske rijeci u Bosanskom jeziku

 

 Abdest, abdesluk, adžemovka (sablja perzijske izrade), aferim (aferin), akšam, alat (konj riđaste dlake), almas, ašićare, avaz, aždaha, babo (baba), badem (badam), badža, bag, baht, bajrakdar, bakšiš, barem (bari), bašča (bagče), bazarđan, bećar, beli, belkim (belke), benđiluk (beng-opojna trava), bensilah (bend silah), bir-tug-lija, bošča (bohča), bulbul (treba provjeriti u rijecniku), čador, čamašir (veš, rublje), čarapa, čarka, čare, čarkufeleć, čaršaf (čador i šaf-šab), čaršija, čehra, čember, česma, čift, čirak (čerag), čoban, čorba, ćage, ćar, ćemer (kamar), ćenar, ćesa, ćorav, ćoso (čovjek rijetke brade), ćošak (kušk), ćulah, dadija (daje), daidža (dai džan), daulbaz ili davulbaz (vrsta bubnja), delibaša (vođa hrabrih junaka), delija, derman, pendžžer, dert, dertan, dertli, derviš, diba, dilber, dilkusa (slavuj Delgoša), dušman, divanhana, dizdar, dolap ili dolaf (ormar), dost, durbin, duvar, džam, džeferdar, džemadan (vrsta uškog prsluka), dženjak (dženg), džigerica (džeger), džoka (vrsta muške i ženske ođeće), đaur (gabr), đem (metalna prečaga na uzdi koja se stavlja u usta konju), đerdan, đerdek (svadbena ložnica- prva bračna noć), đul, đulbe-dova (golbang-dova), ferman, figanj (fagan), findžan, haberdar, han, hasta, hefta, hendek, hič, hodža, hoš, ibrik, ibrisim, jabana, jafta (manja teritorijalna jedinica u poreznom sistemu), jagma, jaran, kafez, kahriman, kazan, kesa, kumbara (bomba), lagum (mina, podzemni kanal), lala (dvorski učitelj), lula, lejlek, lenđer (lenger), mana (mane), mekter (muzikant, član orkestra), merdevine, meteriz, mintan (haljina do pasa i sa dugim uskim rukavima), muhur, mum, musloman, muštuluk (možde), nam, nama, namaz, nebaht, nišan, padišah, pafta (bafte), pajdak (štap kratak), papuča, para, parče, pazar, pehlivan, pendžer, perčin, pešćeš-piškeš, peštemalj (zastirač), pilav, pirinač, pišman, populan (ukrašen pulama-pula), raht, sahtijan (urađena kozija koža), sajvan (sajeban), saraj, sejmen, sepet, serdar, sermija (zanatski proizvod), sija (sijah), sile (šamar), sindžir, sihirbaz, softa, šadrvan, šah, šeher, šešhana (vrsta puške), šićar (šekar), šimšir (vrsta biljke), taht, tahta, teneće (lim), tenhan (tanha), terterivan (tahtravan- nosiljka), teste (deste), testir (pismena doozvoola), timar (njegovanje, tumbas (vrsta čamca), tura (sultanski potpis), usulane, zijan, zengin (sengin), zil (zile-vrsta instrumenta), zindan, zor, zurna (svirala).

... a u prvu grupu spadaju riječi koje su se potpuno odomaćile u bosanskom jeziku, bilo da za njih ne postoji adekvatna zamjena, bilo da se za te riječi zamjena ne traži: čarapa, čekić, česma, ćela, džep, jorgovan, lala, papuče, sapun, sat, šećer, zerdelija, dud, šalvare, saz, def.

 

U ovu grupu možemo dodati i slijedeće riječi bez kojih bi savremeni bosanski jezik bio znatno siromašan: bostan, papuče, burazer, čarapa, čaršaf, čaršija, čoban, ćelavost, ćoravost, dadilja, darmar, ergela, leš, mem, merdevine, nišeste, pazuho, peškir, šal, tava, testera, aždaha, bašta, kašika, mehana, para, sirće, mušterija.

Riječi koje se koriste u narodnom, a mnogo rjeđe u kniževnom jeziku: 

Bakšiš, dušman, behar, duvar, dembel, muhur, nišan, pazar, pendžer.

 

Zasebnu grupu čine orijentalizmi koji se odnose samo na vjerski život, vjerske običaje i pozdrave muslimana: aferim, ašićar, avaz, behar, čarsija, čengel, ćemane, ćemer, darmar, dert, durbin, duvar, đerdan, đuzida, hasta, ibrišim, jaran, lenger, merdevine, meze, minđuse, murdar, namaz, nišan, oroz, pače, pandža, parče, patlidžan, perčin, perda, peškeš, saraj, sepet, sinđir, šalvare, šedrvan, šeher, šićar, šira, škembe, taze, terazije, terzija, teste, testere, turšija, zor, zumbul.

www.sarajevo.icro.ir

i Rusi znaju koji je najperspektivniji dio BOSNE (Gazprom i Sberbank)

 

70% (19 od 27)  benzinskih stanica ruskog Gazproma u BiH se nalaze na bošnjačkoj teritoriji!!!

www.gazprom nase benzinske stanice

80% Sberbank poslovnica (25 od 31) u BiH se nalaze na bošnjačkoj teritoriji!!!

Iran platio Hrvatskoj 30 miliona za prebacivanje oružja u Bosnu 1994

Dr. Rashid bin Issa

(bivši alžirski ministar)

U Bosni su masakrirana naša braća, a Iran bio je jedini kojih ih je naoružavao, a oni su sunije. Jedino je Iran "kupio" Hrvatsku. Kupio ju je u smislu da "mi ćemo uvesti oružje u Bosnu u vrijednosti od 100 miliona dolara, a Hrvatskoj ćemo dati naftu u vrijednosti od 30 miliona dolara."

Ja sam prisustuvao okruglom stolu u Zagrebu održanom između predsjednika iranskog parlamenta Natika Nurija i predsjednika hrvatskog parlamenta.

Meni su zaprijetili iz UNESCO-a da ću dobiti otkaz, jer sam pokrenuo određene aktivnosti u vezi Bosne. I svaki put kad sam išao u Bosnu, primao me predsjednik Izetbegović, i on mi je rekao:

"Da nije bilo Irana Bosna ne bi opstala!"

izvor:

bijele žene izgleda uživaju u Teheranu (Sarajevu)

Amerikanke, Talijanke, Njemice, Ruskinje, Argentinke, itd. izgleda nemaju problem živjeti u fundamentalističkom Teheranu ili Džalalabadu, kao što ustaše i četnici nazivaju Sarajevo!

Argentinka Alina u BIH

Iranska pošiljka za 5.Korpus 1994 (Iran Bosnia Krajina)

"Vec sam jednom pisao o tome ponovo pisem, godina 1994 autonomija sa jedne strane, a četnici pokreću februarsku ofanzivu, nema municije, na Hasinu Vrhu meci se broje i dijeli po 10-tak na svakog, i onda za par dana dolazi municija, rpg, granate, mini bst topovi, PAM koreanske proizvodnje. Sam sam prisustvovao otvaranju konzervi municije od 1000 kom zapakovana ko riba, municija je ruska a na kutijama Allahu Ekber, komadant kaže poklon naroda IRANA, da nije tog poklona bilo mi u Krajini bi sad orali nebeske njive.

IRAN je od tad u mom srcu nr.1, prvi su investirali u poljoprivredu na našem kantonu odmah poslije rata 97 i 98 godine. Svaka čast svakom ali za Krajinu je Iran uradio što niko nije. Ne znam na koji način da se odužimo tom našem dokazanom najvećem prijatelju. Ako ko ima ideju rado cu je podrzati."

http://forum.klix.ba/uloga-irana-u-ratu-t134951s75.html