Bošnjaci Tunisa (Bosniaks of Tunisia)

Kao Bošnjaci poznati su i iseljenici u Tursku, Siriju, Tunis (gdje je u jednom gradiću u unutrašnjosti bilo 700 kuća ovakvih Bošnjaka, koji, doduše, govore arapski kao svojim maternjim jezikom, ali su sačuvali uspomenu na svoje bošnjačko porijeklo. 

bosnjaci-u-minulim-vijekovima-tragovi-prisustva

https://en.wikipedia.org/wiki/Bushnak

Sefer Halilovic - Srebrenica je sramno predata 1995 godine

minuta 56:20 do 47:50

Srebrenica nije demilitarizavana, demilitarizavano je samo gradsko podrucje u Srebrenici i Zepi. Ostali prostor u Srebrenici i Zepi nije demilitarizovan.

...da bi 1995 godine Srebrenica bila sramno predata. Jer moram ja jasno kazat, Srebrenica 1995 godine nije branjena.

Na to pitanje iz politike moraju dati odgovor gospodin Izetbegovic, Silajdzic i Sacirbegovic, a iz vojske Delic, Hadzihasanovic i Muslimovic, to su kljucni ljudi.

general Armije BiH Sefer Halilovic

Vladimir Putin otkrio Ljiljane na Moskovskoj dzamiji 2015 - svaka cast

izvor: https://www.youtube.com/watch?v=xtfSBXBQiyI

26. Bosnian Grand Viziers / 26. Bosnische Großwesire

1. Veli Mahmud-paša Abogović (1420-1474)

Mjesto rođenja: Kraljevina Bosna, 1420. Mjesto smrti: Istanbul, 1474. Vrijeme vezirstva: 1456-1466, 1472-1474.

2. Ishak-paša Gazi (1420-1482) 

Mjesto rođenja: Kraljevina Bosna, 1420. Mjesto smrti: Istanbul, 1482. Vrijeme vezirstva: 1469-1472, 1481-1482.

3. Ahmed-paša Hercegović (1459-1517)

Mjesto rođenja: Herceg Novi, 1459. Mjesto smrti: Kizilčol, današnja Turska, 1517. Vrijeme vezirstva: 1497-1498, 1503-1506, 1511-1511, 1512-1514, 1515-1516.

4. Ali-paša Hadum (died 1511)

Mjesto rođenja: Drozgametva kod Hadžića, Sarajevo, ?. Mjesto smrti: Sivas, današnja Turska, 1511. Vrijeme vezirstva: 1501-1503, 1506-1511.

5. Hadum Sinan-paša Borovinić (died 1517)

Mjesto rođenja: Borovinići kod Foče? Mjesto smrti: Ridanija, dio današnjeg Kaira, 1517. Vrijeme vezirstva: 1516-1517.

6. Junus-paša (died 1517)

Mjesto smrti: Tokat, današnja Turska, 1517. Vrijeme vezirstva: 1517-1517.

 7. Ibrahim-paša Bošnjak Požeganin (1493-1536)

 Mjesto rođenja: Požega, današnja Hrvatska, 1493. Mjesto smrti: Istanbul, 1536. Vrijeme vezirstva: 1523-1536.

8. Damad Rustem-paša Opuković (1500-1561)

Mjesto rođenja: Bijelo Polje kod Mostara, cca 1500. Mjesto smrti: Istanbul, 1561. Vrijeme vezirstva: 1544-1553, 1555-1561.

9. Semiz Ali-paša Pračić (died 1565)

Mjesto rođenja: Prača?. Mjesto smrti: Istanbul, 1565. Vrijeme vezirstva: 1561-1565.

10. Tavil Mehmed-paša Sokolović (1506-1579)

Mjesto rođenja: Sokolovići kod Rudog, 1506. Mjesto smrti: Istanbul, 1579. Vrijeme vezirstva: 1565-1579. 

11. Lala Kara Mustafa-paša Sokolović (1500-1580)

Mjesto rođenja: Rudo, cca 1500. Mjesto smrti: Istanbul, 1580. Vrijeme vezirstva: 1580-1580.

12. Sijavuš-paša Kanjižanin (1500-1601)

Mjesto rođenja: Kanjiža, današnja Mađarska, cca 1500. Mjesto smrti: Istanbul, 1602. Vrijeme vezirstva: 1582-1584, 1586-1589, 1592-1593.

13. Damad Ibrahim-paša Bošnjak Novošeherlija (1517-1601)

Mjesto rođenja: Domislica, Novi Šeher kod Maglaja, 1517. Mjesto smrti: Istanbul, 1601. Vrijeme vezirstva: 1596-1596, 1596-1597, 1599-1601.

14. Javuz Ali-paša Bošnjak Malkoč (died 1604)

Mjesto rođenja: Bosna?. Mjesto smrti: Beograd, 1604. Vrijeme vezirstva: 1603-1604.

15. Lala Mehmed-paša Sokolović (died 1606)

Mjesto rođenja: moguće Sokolovići kod Rudog? Mjesto smrti: Istanbul, 1606. Vrijeme vezirstva: 1604-1606.

16. Derviš Mehmed-paša Bošnjak Sokolović (died 1606)

Mjesto rođenja: moguće Sokolovići kod Rudog, ?. Mjesto smrti: Istanbul, 1606. Vrijeme vezirstva: 1606-1606.

17. Kujudžu Murat-paša (1535-1606)

Mjesto rođenja: Bosna, cca 1535. Mjesto smrti: Istanbul, 1606. Vrijeme vezirstva: 1606-1611.

18. Dilaver-paša Hrvat (died 1622)

Mjesto rođenja: Bosna, ?. Mjesto smrti: Istanbul, 1622. Vrijeme vezirstva: 1621-1622.

19. Kara Davud-paša (died 1623)

Mjesto rođenja: negdje u Bosni, ?. Mjesto smrti: Istanbul, 1623. Vrijeme vezirstva: 1622-1622.

20. Gazi Ekrem Husrev-paša Sokolović Bošnjak (died 1632)

Mjesto rođenja: Istanbul ili Bosna, ?. Mjesto smrti: Tokat, današnja Turska, 1632. Vrijeme vezirstva: 1628-1631.

21. Topal Redžep-paša (died 1632)

Mjesto rođenja: Bosna, ?. Mjesto smrti: Istanbul, 1632. Vrijeme vezirstva: 1632-1632.

22. Salih-paša Nevesinjac (died 1647)

Mjesto rođenja: Nevesinje, ?. Mjesto smrti: Istanbul, 1647. Vrijeme vezirstva: 1645-1647.

23. Sari Sulejman-paša Prijepoljac (died 1687)

Mjesto rođenja: Prijepolje, ?. Mjesto smrti: Istanbul, 1687. Vrijeme vezirstva: 1685-1687.

24. Mustafa-paša Daltaban (died 1703)

Mjesto rođenja: Bitolj (Manastir), Makedonija, ?. Mjesto smrti: Istanbul, 1703. Vrijeme vezirstva: 1702-1703.

25. Damad Mehmed-paša Melek (1719-1802)

Mjesto rođenja: Bosna, 1719. Mjesto smrti: Istanbul, 1802. Vrijeme vezirstva: 1792-1794.

26. Damad Ferid-paša Efendić (1853-1923)

Mjesto rođenja: Istanbul, 1853, porijeklom iz Potoka kod Pljevlje. Mjesto smrti: Pariz, 1923. Vrijeme vezirstva: 1919. u tri navrata, 1920. u dva navrata.

Sefer Halilovic uklonjen 1993 zbog Mudzahedina?

Muslimani zivili u Hrvatskoj 1077 godine (Slavonija i Srijem)

od minute 3:48

Ismailiti, Kalizije, Biseni i Kumani stigli iz Irana i sa Sicilije u Madjarsku i Hrvatsku (Slavonija i Srijem) prije 1000 godina!

3700 Haushalte muslimischer Walachen 1604 in Bosnien

Der Volkszählung zwischen 1600 bis 1604 zufolge lebten zu dieser Zeit 65.934 Familien(Haushalte) im Sandzak Bosnien. Davon entfielen 47.802 Haushalte (72,5%) auf Muslime.

Um die 44.000 Haushalte wurden als Nicht-Walachen bezeichnet. Dazu zählten auch ca. 1000 Haushalte von Tataren, Tscherkessen, Ungarn und Türken, die später slavinisiert wurden.

Um die 3700 muslimische Haushalte wurden explizit als Walachen kategorisiert! 

Na popisu 1604 bilo je 47 802 Muslimanska domacinstva ili 72,50% ukupnog stanovnistva Bosne tada.

Oko 44 000 Muslimanskih domacinstava, koji su nevlaska.Ovdje treba uracunati i do 1000 Turaka, Tatara.Cerkeza, i Madjara, koji su presli na Islam, i kasnije se slavizirali.I jos neka sela, gdje su porodice zivjele konstantno u tim krajevima, bez migracija, tipa Vratar.S, novonastalim Vlaskim stanovnistvom, koji se dijelom mjesa s Ilirsko-Gotskim, i donekle Slavenskom haplogrupom, koja tada dominira u Bosni

Oko 3700+ Domacinstava je nedvojbeno vlasko, medju Muslimanima.Ponajvise u nekim nahijama, tipa Ozren..itd

https://srednjovjekovnabosna.popisi-bosanskog-sandzaka

ein Fluss namens Bosna in Spanien nahe Valencia

In Spanien(Al-Andalus) zeugen noch immer einige Ortsnamen und Flussnamen von den Saqaliba Soldaten aus Bosnien, die vor 1200 Jahren als Söldner vom Emirat von Cordoba angeworben wurden und als Eliteeinheit galten. 

Ein weiterer Ortsname der vom Westbalkan stammt, ist die Stadt Liria, deren Name sehr nach Ilirija (Illyria/Illyrien) klingt.

"tlacenje raje" je glavnim djelom izmisljeno

U svom stanu sam gledao zanimljiv prizor. Krscanski kmetovi (raja) predali su porez mudiru. Puni postovanja i pognute glave predali su pisaru svoju kesu sa novcem. Sa pravom turskom flegmom je ovaj prebrojio mnoge bakrenjake i malobrojne srebrenjake. Za vrijeme cijele dugotrajne operacije dva podanika su uporn stajala u svom polozaju punom poniznosti, dok ih mudir, nakon nekoliko obavijesti o opcinskim pitanjima nije ljubazno otpustio.

Ovdje je mozda zanimljivo saopciti sta mi je receno iz nepristranih izvora, od predstavnika jedne njemacke velesile u Dubrovniku, naime da je tlacenje, koje raja predbacuje turskim cinovnicima i zemljovlasnicima, glavnim djelom izmisljeno...Cinjenica je da su siromasni Crnogorci pod sadasnjim rezimom oporezivani vise nego bosanska raja.

F.P. Kanitz - Illustrierte Zeitung 1858

turski Bošnjak najčistije govori bosanski jezik

Nehajnost za svoje, lukavost naprema nepo­znatomu i poglavarstvu, meržnja prema napredku i svemu što je tudje, a i povjerenje u udes, to su glavne mahne stanovnikah bosanskih. Nit je kerstjan niti ristjan ono što su bili stari Bošnjaci i njegovi pradjedovi, ali nije ni turski Bošnjak turčin, jer nauk Muhameda nije satro u njemu narav i ćud slavensku, ni ljubav k običajim i jeziku pradjedovah svojih. 

Ja bi reko da turski Bošnjak još uvjek najčistije govori bosanski, samo kad hoće da ne mieša turske rieči. Njemu je Osmanlija još uvjek tako tudj, kao svakomu od našega naroda. On ima u svome ponašanju još uvjek nješta ugladjenoga i prijaznoga što je nasljedio od svojih plemenitih predjah, ili štogod skrovnoga što inu je ostalo od stare vjere Bogomilah. 

Mnogi Begovi i Age bosanski jesu surovi, žestoki, nemiloserdni, dadu se nadvladati od strasti, rado gospoduju i prave silu; ali to su mahne svakoga mogućega plemstva što nije učilo knjigu nit je bilo u zgodi da izgladi čovječju narav i ljudski duh i serdce. Ljudi rimske vjere nehaju toliko za svoj narod, za svoj jezik i za stare običaje, koliko ljudi vjere gerčke. Fratrovi bosanski niesu nikad pomislili da uvedu u cerkvu jezik slavenski, jer su priljubili zapadnu skrovnost i tajnost.

Često zovu starovjerci katolike magjarima i latinima jer su primili vjeru i običaje ili od strane magjarske ili talijanske, dočim nje katolici opet zovu ili gercima ili vlasima, a sve je prekrilio duh proroka od Meke i Medine i zastro im put da nemogu ni duševno ni materialno napred, niti mogu mislima poletiti u visinu. Duh prosvjete i napredka može se usaditi u Bosni samo putem probudjene narodnosti i samosvjesti, dok ova spava, ostat će i Bosna u barbarskom mertvilu s kojim se nemože nijedan narod spasiti.

Ivan Kukuljević Sakcinski

„Putovanje po Bosni“ 1858. godine, str. 111-116

Sarajevo 1550 godine

Tako smo se priblizili sarajevskom kraju i stigli do rijeke koja tece izmedju dva brezuljka a s obadvije strane se stere grad Sarajevo.

 

Pun je vrtova i dobrih vocnjaka. Trgovacko je mjesto. 

 

Kuce su sagradjene od drveta,kamena i zemlje.

 

Tu ima mnogo dzamija i karavan-saraja.

 

Ima tvrdjavicu,koja je sagradjena navrh brda.

 

Grad ima 10.000 kuca,a svakakuca ima svoj vrt i cardak.

 

Vrtovi su lijepi,poput onih u Padovi.

Catriano Zeno, 1550

neka znaju da smo nekad bili mocno Kraljevstvo

da znaju ljudi, da smo mi nekad bili mocno jako kraljevstvo 

a ne nekakvi jadovani koje ubija ko hoce,

koje koga negira ko hoce, koji su siromasni 

da je nekada BOSNA bila zemlja za ponos

jedna od najjaci drzava Evrope.

die Mutter des bosnischen Nationalhelden war eine Georgierin

Die Mutter des bosnischen Nationalhelden Hauptmann Husein Gradascevic, dem Drachen von Bosnien, war eine ethnische Georgierin namens Melek-hanuma, die einen sehr grossen Einfluss auf die Entwicklung ihres Sohn ausübte.

https://de.wikipedia.org/Husein_Gradascevic

Die Bosniaken haben die gleichen Vorfahren wie die Polen!

"Die Bosniaken haben die gleichen Vorfahren wie die Polen!"

 Die Worte des Leiters der bosnischen Delegation 1440 in Budapest, gerichtet an König Władysław III. von Polen.

Prva zabilježena upotreba riječi Bošnjak desila se 1440. godine kada je Tvrtko II Kotromanić poslao bosansku delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju Vladislavu Varnenčiku na izboru za kralja Ugarske i Hrvatske. Tada je vođa bosanske delegacije rekao da su: 

"Bošnjakom isti pradjedovi bili kao i Poljakom"

http://sanela.info/senadin-lavic-bosnjak-ili-bosanac

die Flagge des preußischen Bosniaken Korps (Zastava Bosnjackog Korpusa)